Moć informacija – koliko vrijede vaši podaci ako ih izgubite

Zašto praviti backup, ali i imati disaster recovery plan?

Gubitak bilo koje količine podataka može ugroziti vaš lični identitet, izbrisati porodičnu istoriju, pa učiniti i da vaše preduzeće u potpunosti bankrotira. Bez obzira da li godinama skladištite visoko osjetljive podatke ili imate svega par fotografija svog kućnog ljubimca, nikada ne biste voljeli da saznate da jedan dio podataka ili svi vaši podaci, više nisu tu.

U moderno doba, čuvanje rezervnih kopija vaših podataka je jedan od načina kako preduzeti nešto povodom toga i biti siguran da vaši podaci neće biti ugroženi. Na taj način, ukoliko dođe do katastrofe, sa olakšanjem ćete znati da su vaši podaci na sigurnom, na drugom mjestu.

Ta katastrofa ne mora da bude kraj radnog vijeka hardvera. Sve češće, pojedinci i kompanije mete su sajber napada, orkestriranih ili automatizovanih, koji mogu da naprave veliku nelagodu, ukoliko ne uspijete da izvučete podatke, ili da utiču na rad vašeg preduzeća, ukoliko imate kompaniju.

S obzirom da je više pitanje vremena, nego slučaja kada će i vaši podaci biti ugroženi, osim backup-a ili čuvanja rezervne kopije podataka, potrebno je da kompanije, ali i pojedinci koji su napredniji korisnici imaju “disaster recovery plan”, odnosno plan u slučaju katastrofe.

Više pametnih uređaja, značajniji backup podataka

Nedavni izvještaji procijenjuju da će u 2020. biti između 20 i 30 milijardi uređaja povezanih na Internet. Mnogi ljudi su upoznati sa računarima, tabletima, pametnim telefonima i internetom. Sada se i drugi „pametni“ uređaji povezuju na Internet, poput televizora, kućnih sigurnosnih kamera, pa čak i frižidera. Više uređaja znači više potencijalnih mogućnosti za hakerski napad.

Sve češće su meta tih napada velike multinacionalne kompanije, čiji se podaci zarobe, a onda se za njih traži otkupnina. Najsvježiji primjer je napad na kompaniju Garmin u julu ove godine, zbog čega je njihova usluga Garmin connect bila ugašena više dana, ostavivši korisnike bez mogućnosti da sinhronizuju svoje treninge trčanja ili vožnje bicikla, kao i baze avio saobraćaja servisa flyGarmin.

Mediji navode da je kompanija na kraju platila hakerima nevJerovatnih 10 miliona dolara, iako ta informacija nije potvrđena. Da jeste, to bi sigurno bila najveća količina novca kojim je jedna kompanija platila otkup svojih podataka, koji je potencijalno mogao biti izbjegnut ili umanjen adekvatnim i pravovremenim backup-om, ali i razrađenim disaster recovery planom.

Porast u ransomware napadima posljednjih godina i sve češći slučajevi curenja podataka velikim kompanijama, dodatno ukazuje na značaj u obezbjeđivanju podataka. Tu bi se trebalo podsjetiti virusa WannaCry koji je harao internetom 2017. godine i zarazio više od 300.000 računara u 150 zemalja svijeta, zaključavao značajne poslovne podatke i poremetio produktivnost kompanija tokom cijele jedne nedjelje.

Ne bismo morali da odemo daleko u prošlost zbog još jednog primjera sajber-napada na kompaniju, koja se takođe našla na velikim mukama. Honda Motor Company, svjetski poznat proizvođač automobila i druge tehnike iz Japana, morala je da zaustavi cijeli proizvodni proces u fabrikama u cijelom svijetu na jedan dan, što nije samo nanijelo direktno veliku finansijsku štetu kompaniji, već je i poražavajuće uticalo na ugled tog tehnološkog giganta u svijetu.

Takvih primjera je sve više. Prema istraživanju Merilend Univerziteta u SAD, hakerski napad se dogodi svakih 39 sekundi (ili prosječno 2.244 puta u toku dana). Zbog toga je i potražnja za obezbjeđivanjem podataka vremenom postala velika. Iako se za velike kompanije prvo čuje kada postanu meta sajber-napada i mala i srednja preduzeća podjednako su mete ransomware-a, a isto tako trpe veliku štetu.

Sanacija štete – disaster recovery plan

Međutim, sigurnost podataka nije samo zaštita od zlonamjernih strana backup-om. Sanacija je ključni aspekt sigurnosti podataka. Kompanije bi trebalo da prihvate proaktivni pristup sajber-bezbjednosti i da se naoružaju najnovijim mrežnim bezbjednosnim rješenjima, visoko osjetljivim firewall podešavanjima, kao i alatima za krpljenje bezbjednosnih propusta. I pored toga, treba da koriste softverska rješenja koja će umanjiti gubitak podataka.

Prema istraživanju jedne od najvećih svjetskih grupacija osiguravajućih kompanija Nationwide Insurance, koja ulazi među 100 kompanija popularne “Fortune 500” Forbs-ove liste najuspješnijih kompanija na svijetu po zaradi, dvije trećine malih i srednjih preduzeća nema disaster recovery plan, a trebalo bi da ima svaka. Mala ili velika, stručnjaci za IT bezbjednost širom svijeta slažu se da bi svaka kompanija trebalo da ima plan za umanjivanje posljedica prirodnih katastrofa, zastoja servera i drugih kompleksnih situacija.

Možda ne možete da predvidite kada će doći do gubitka podataka, ali se možete uvjeriti da vaše preduzeće ima prava rješenja za oporavak svojih ključnih podataka.

Koje podatke je potrebno backup-ovati?

Kada je riječ o pravljenju rezervnih kopija poslovnih podataka, trebalo bi izraditi prije svega rezervne kopije datoteka i projekata koji se ne mogu lako zamijeniti. To može biti bilo šta, od excel tabele sa velikim brojem unosa, dokumenata za obradu teksta, finansijskih baza podataka, povjerljivih podataka kupaca, pa čak i ličnih datoteka poput fotografija, e-pošte, muzike i video zapisa.

Takođe ne bi trebalo zaboraviti ni službene telefone i druge kompanijske uređaje. Tablet ili telefon vašeg direktora marketinga ili bilo kojeg drugog visoko rangiranog zaposlenog sadrži veoma važne podatke koji ne bi smijeli da budu sačuvani na bilo kakvom uređaju.

Uz to, svaki put kada kompanija promijeni uslugu koju koristi, softver ili doda nove uređaje u mrežu, plan za čuvanje vaših podataka u slučaju katastrofe trebalo bi ponovo proći. I pored toga, veliki dio kompanija, jako malo pažnje pridaje tom segmentu poslovanja.

Kada bi trebalo praviti backup i koliko često?

Na osnovu dinamike vašeg posla potrebno je napraviti backup plan koji vam najviše odgovara. Taj backup najbolje je uraditi tokom vikenda ili poslije radnog vremena, kako produktivnost sistema i zaposlenih ne bi bila ugrožena. U nekim slučajevima pravi se i postepen ili backup različitih segmenata sistema ili poslovanja što bi na kraju napravilo potpun nedjeljni backup. Uvijek bi trebalo imati u vidu da, što više vremena prođe između pravljenja rezervnih kopija dokumenata, veći je rizik za gubitkom podataka i manja šansa da će u tom slučaju podaci biti vraćeni.

Generalno, backup svih podataka ili full backup se predlaže da se uradi jednom nedjeljno, pogotovo za podatke koji se koriste u poslovanju, iako je to od slučaja do slučaja, za individualne korisnike, kao i za velike kompanije. Promjene u količini podataka koji se koriste, mogu da učine da je nedjeljni ili čak mjesečni backup dovoljan, međutim kada je velika količina podataka u pitanju, kod kompanija te rezervne kopije često se rade na dnevnoj bazi pa čak i na svakih sat vremena.

Mogućnosti za obezbjeđivanje vaših podataka:

Externi hard diskovi

Razlog zašto su eksterni hard diskovi toliko popularni u korištenju u tu svrhu je taj što su jednostavni za upotrebu, prenosivi i mogu da skladište veliki broj datoteka. Takođe se mogu koristiti na bilo kojem računaru pomoću jednostavnog USB kabla što ih čini odličnim izborom ukoliko vam je potrebno da brzo prenesete podatke.

Iako su eksterni diskovi najčešći izbor korisnika, oni imaju i negativne strane. Većina korisnika ih drži u blizini svojih računara, pa je šansa da se fizički oštete veća, a potencijalno prije može dovesti i do krađe diska. Korištenje eksternih diskova poznatijih i po skraćenici HDD (Hard Disc Drive) ipak je dobar način da započnete put do pravljenja rezervnih kopija, ali će datoteke i dalje biti izložene riziku od drugih uzroka gubitka podataka.

Softver za backup podataka

Iako je malo teži za razumijevanje i konfiguraciju u odnosu na druge opcije skladištenja, to nadomiješta automatizacijom – adekvatnim korištenjem tog softvera možete da označite koje podatke i sisteme želite da kopirate i sačuvate, koliko često i gdje. U cjelini, softver za backup može pomoći boljem upravljanju podacima, a uz to, mnogi od tih softvera nude uslugu enkripcije podataka što je dodatna vrsta zaštite protiv sajber-kriminala.

Backup “u oblaku”

Vaš backup odnosno sigurnosnu kopiju vaših podataka, možete čuvati i na udaljenoj sigurnoj lokaciji “u oblaku” i na taj način poslovati bezbrižno. Mnogi korisnici preferiraju ovaj metod jer im se čini najjednostavnijim, a podaci su vam uvijek “na klik miša”, ukoliko to poželite, uz preduslov internet konekcije.

Iako ta vrsta čuvanja podataka nije opipljiva, servisi poput PANTHEON sigurnosne kopije su najpopularniji zbog lakoće upotrebe, kao i jer vam za njihovo korištenje nije potreban dodatan hardver. Uz cloud backup možete da sačuvate sve što što želite i da prostim logovanjem na različite uređaje, sinhronizacijom vašeg naloga na svakom od njih, imate pristup vašim podacima. Korisnici vole cloud backup i zbog sigurnosti. I kada se završi radni vijek vašeg hard diska, ta dokumenta će ostati online, vama dostupna.

Pravljenje rezervnih kopija podataka “u oblaku” može biti na javnim cloud skladištima ili privatnim ili internim, u zavisnosti od značaja tih podataka, količine ali i radne organizacije kompanije ili pojedinca. S druge strane, postoje i hibridna rješenja koja koriste cloud mogućnosti i rješenja na terenu. Oni koji ne žele da razmišljaju o tom dodatnom faktoru, uvijek mogu da unajme resurse ili uslugu posebne kompanije.

 

Bolje biti siguran nego izgubiti podatke

Postoje desetine razloga zbog kojih bi trebalo da pravite rezervne kopije podataka bilo koje vrste, a preduzimanje dodatnih mjera poput skladištenja na više mjesta, može vas spasiti u nuždi. Ako pravite rezervne kopije poslovnih podataka, prvo utvrdite šta je najbitnije čuvati i koliko često bi trebalo praviti rezervne kopije. Odvajanje vremena za planiranje strategije je obično brzo i pristupačno, međutim ako mislite da je mjesečna pretplata previsoka, samo razmislite koliko ćete izgubiti ako vaši podaci nestanu. Uvijek je dobra ideja da reagujete unaprijed, prije nego što budete primorani da reagujete odmah. Na kraju, opstanak vaše kompanije zavisi od toga.