IT industrija i porezi – na šta obratiti pažnju

I prije korona pandemije IT industrija je bila na svakom koraku, a sada pogotovo. Tehnološki napredak je nezaustavljiv, sve je više informatičkih kompanija, i neka je.

Čime se sve bave? Možemo početi nabrajati: izrada softvera, iznajmljivanje ili prodaja istog, održavanje softvera, hardvera, uvezivanje i održavanje mreža, izrada internetskih stranica, uslužnih portala, hosting internetskih stranica i aplikacija, podrška korisnicima konkretnih programa, itd.

Može ovako do unedogled. IT industrija je sveprisutna u telekomunikacijama, medijima, bankarstvu, marketingu, transportu, itd.

Zbog toga dajemo općenit i informativan osvrt na neke porezne aspekte poslovanja ovih kompanija, a koji je specifičan za njih.

Porez na dodanu vrijednost

Prema našim propisima promet roba i usluga je generalno oporeziv ovim porezom, pa tako ni ova industrija nije izuzeta.

Za početak, prag za ulazak u PDV sistem je godišnji oporezivi promet od preko 50.000 KM. Kada ga pređete, dužni ste ući u sistem, obračunavati i plaćati PDV na pružene usluge i dobra. Dobra stvar je da onda možete iskoristiti kao odbitni PDV koji ste platili na primljene usluge i dobra.

Kada je riječ o informatičkoj industriji, ona je svrstana u promet uslugama i generalno je oporeziva. Nekih posebnih specifičnosti i nema kada je u pitanju prodaja tih usluga unutar BiH, treba zaračunati PDV, ali treba obratiti pažnju kada je u pitanju pružanje usluga inostranim klijentima.

Naime, u članu 15. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost se kaže da ako određene usluge pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.

Te određene usluge su usluge:

a) prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;
b) reklamiranja;
c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka;
d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelomično odu stane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;
e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;
f) stavljanja osoblja na raspolaganje;
g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prijenos, emitiranje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvuk ova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo na korištenje takvog prijenosa, emitiranja ili prijema;
h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava;
i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtač. a) do h).

Drugim riječima, ako je primalac usluge van BiH – ne obračunava se PDV, uz ispunjavanje određenih uslova.

Šta sa porezom na dobit?

U Federaciji BiH privredna društva plaćaju porez na dobit od 10%, pa tako ni IT kompanije nisu izuzete i podliježu istim pravilima kao i ostali, imaju prihode, troškove, pravila priznavanja troškova su ista i u tom dijelu nekih specifičnosti nema u odnosu na druge kompanije.

Ono na šta treba obratiti pažnju u IT sektoru jeste porez po odbitku (withholding tax). Naime, federalni propis kaže da se na prihod koji nerezidenti (strani pružaoci usluga) ostvare na teritoriji Federacije BiH plaća porez po odbitku, odnosno na isplate prema njima za sljedeće:

• dividende, odnosno raspodjela iz dobiti;
• kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim instrumentima i aranžmanima;
• naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva;
• naknada za upravljačke, tehničke i obrazovne usluge (uključujući naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konzalting usluge);
• naknada za zakup na osnovu iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine;
• naknada za zabavne i sportske događaje;
• premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji;
• naknada za telekomunikacijske usluge;
• ostale naknade za usluge, ali samo za nerezidente iz država sa kojima nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zašto ovo naglašavamo?

Uobičajeno je da IT kompanije periodično ili trajno nabavljaju licence za softver i druge razne usluge od stranih kompanija, sa kojima su nerijetko i vlasnički povezane.

Kako to u praksi funkcioniše? Pa tako što domaća kompanija od ukupnog računa stranog pružaoca usluge obračuna 10% poreza i plaća državi, a ostatak od 90% isplaćuje stranoj kompaniji! Dakle, obaveza je na domaćoj kompaniji! Naravno, dosta stranih kompanija ne želi da im se račun umanjuje, ali u tom slučaju domaća kompanija plaća ovaj porez na svoj teret po stopi od 11,11%.

Treba obratiti pažnju i na zadnju stavku u gornjem nabrajanju – i) ostale naknade za usluge, ali samo za nerezidente iz država sa kojima nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Drugim riječima, treba voditi računa sa kojim zemljama imamo ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a ako ima, na koji način je u ugovoru određena usluga tretirana.

Šta je kod poreza na dobit još interesantno za spomenuti?

Takozvane transferne cijene! Naime, nerijetko je domaća kompanija vlasnički ili na drugi propisan način povezana sa stranom kompanijom sa kojom sarađuje, prodaje joj usluge dobra ili ih od nje nabavlja. Naši propisi (a tako je i u drugim zemljama) ne priznaju da im dobra ili usluge prodajete ispod tržišne cijene ili da od njih to nabavljate po cijeni većoj od tržišne, jer se tako dobit prelijeva u strane zemlje. Preciznije, možete to uraditi, ali za potrebe obračuna poreza na dobit se ti prihodi i rashodi moraju uskladiti sa tržišnim iznosima.

Šta je sa plaćama, porezima i doprinosima za zaposlenike?

U ovoj oblasti nema nekih specifičnosti vezanih za IT industriju. Ono što važi za sve, važi i za njih. A tu se stvara problem neubičajeno velikih troškova reprezentacije specifičnih za IT industriju jer Poreska uprava FBiH dosta te reprezentacije u svojim kontrolama tretira kao korist – pa na nju zaračunaju poreze i doprinose.

Na kraju da zaključimo da IT branša sigurno ima svoje specifičnosti kao i svaka industrija. Istina, UINO i PU su dali odgovore na mnoga pitanja, ali IT stalno pronalazi načine da cijelu našu branšu drži budnom jer uvijek kreira nove situacije i dileme pred nama kojima se često obradujemo.

Kako tehnologija može pomoći?

Pored računovođe i savjetnika za sva poreska pitanja, za bezbrižno poslovanje ključnu ulogu igra i poslovni program koji omogućava poslovanje u skladu sa lokalnim zakonodavstvom. Poslovni program PANTHEON je lokaliziran i zakonski usklađen za veliki broj zemalja u regiji. Cijela korporacija može koristiti isti poslovno-informacioni sistem i zadržati lokalne specifičnosti kao što su jezički i zakonski propisi.

PANTHEON Cloud – uvijek ažuran poslovni program

Uz PANTHEON Cloud ne brinite o zakonskoj usklađenosti vašeg programa, jer se nadogradnja istog odvija automatski i već je uključena u cijenu mjesečnog najma. Računovodstvena rješenja u oblaku omogućavaju pristup u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg uređaja koji ima internet konekciju. To korisnicima omogućava mobilnost i mogućnost rada sa bilo kojeg mjesta, uključujući i rad na daljinu. Cloud rješenje omogućava pristup trenutnim podacima i analizama, što zauzvrat ima pozitivan uticaj na donošenje odluka i doprinosi većoj transparentnosti poslovanja. Na ovaj način korisnici nemaju troškove održavanja sopstvene serverske infrastrukture, ne brinu o nadogradnjama, niti o sigurnosti baza podataka.

Prednosti PANTHEON proslovnog programa prepoznale su mnoge kompanije iz IT industrije u Bosni i Hercegovini.