Koronavirus je udarac koji nam je trebao

Intervju sa gospodinom Mertelj Andrejem, izvršnim direktorom preduzeća Datalab, koji je uvjeren da su ponekad agresivniji analogni i digitalni darvinizam dobrodošli u bilo kojem okruženju.

Kako je epidemija koronavirusa utjecala na poslovanje Datalaba?

Prva briga su zaposleni, njihovo zdravlje, novi način rada, zabrinutost i strah od nepoznatog. Intenzivna komunikacija osigurala je da svi zaposleni razumiju rizike koje predstavlja pandemija, da obrate pažnju na njihovu zaštitu i socijalnu distancu te da im je jasno da dolaze teška vremena u kojima smo korisnicima potrebni mi i naše digitalne usluge više nego ikad. Definisani poslovni procesi i agilnost kompanije kada je potrebno prihvatiti promjene ključni su faktori u kriznim situacijama. Transparentna komunikacija, jasne upute i kontrola te kontinuirano usavršavanje pokazali su se vrlo važnima.

Kako smo poslovanje / rad zaposlenih prilagodili promijenjenim uslovima?

Situaciju s Covid-19 počeli smo pažljivo pratiti već krajem januara, kada su počele stizati prve vijesti iz Kine. Kada se zaraza proširila Italijom početkom februara, temeljito smo ispitali situaciju i na sastanku zaposlenih istaknuo sam kako vidim situaciju sa virusom i njegovim efektima na kompaniju. Odredio sam period od 7 dana da testiram sposobnost kompanije da radi na daljinu. Pred kraj februara matična kompanija (Datalab d.d.) i slovenska podružnica uveli su rad od kuće, a u prvoj sedmici marta odredili smo rad od kuće u svim podružnicama i otkazali sve obuke Datalab Akademije. Iz prve smo ruke ustanovili da je najvažnije da kompanija ima jasnu organizacionu strukturu i da djeluje što digitalnije.

Kako su zaposleni prihvatili promjene?

Zaposleni širom regije prihvatili su novi način rada bez poteškoća. Nakon završetka prvog vala epidemije, proveli smo istraživanje da li bismo željeli raditi na ovaj način u budućnosti. 96% zaposlenih odgovorilo je da im takav način rada odgovara, a troje od četvero bi nastavilo raditi na daljinu u budućnosti. Međutim, važno je vidjeti se barem 1-2 puta sedmično, ako to situacija dozvoljava, tako da smo tokom drugog vala epidemije mogli lako promijeniti način rada iz klasičnog ureda u posao od kuće. Suočavali su se s najviše izazova u odjelima za podršku, implementaciju i prodaju, ali naši su korisnici također prilagodili svoj način rada i stvari trenutno teku bez problema.

Takođe korisnicima nudimo vlastito iskustvo u digitalizaciji poslovanja

Sve što koristimo u Datalabu za nesmetan tok rada, nudimo i našim korisnicima. Više od 62.000 korisnika koristi poslovni program PANTHEON u cijeloj regiji, a naša je obaveza temeljito testirati rješenja u grupi prije nego što ih stavimo na tržište. Tokom epidemije postalo je jasno da je kompanijama, da bi mogle kontrolirati elektronsko poslovanje, potreban prije svega dokumentacioni sistem. Moderan, povezan sa poslovnim procesima, podiže organizaciju kompanije i produktivnost zaposlenih, a nadasve reguliše upravljanje dokumentima i njihovo čuvanje. Naime, nadgleda tokove rada, upravlja e-dokumentacijom, e-knjiženjima i e-računima, a pravilnom integracijom može eliminirati puno ručnog rada, manje je grešaka povezanih s dokumentima.

Da bismo pomogli gospodarstvu, pripremili smo besplatne alate za digitalizaciju i posebno povoljne pakete za uvođenje digitalnog poslovanja. U svim svojim aktivnostima nastojimo smanjiti štetu koja će biti pričinjena gospodarstvu, a time i svima nama, a u tome usko surađujemo s Telekomom Slovenije (u Bosni i Hercegovini sa BH Telekomom).

Kako inače ocjenjujete nivo digitalizacije slovenačkih kompanija? Šta često čine dobro, a što rade loše?

Zaista se ne možemo požaliti na nivo digitalizacije, jer smo u prvoj trećini zemalja po pitanju računarske pismenosti i upotrebe digitalnih alata. Kompanije koriste web, e-poštu, internet trgovinu, društvene mreže i druge tehnologije, a digitalni marketing je također u porastu. Korona kriza je veoma ubrzala upotrebu digitalnih alata i sadržaja, maloprodaja se seli na internet, naša statistika pokazuje da kompanije bolje prihvataju sve digitalno. S druge strane, uvođenje rješenja za napredne mehanizme digitalizacije kaska. Nažalost, srednje i velike kompanije ne odlučuju se za integraciju sistema, već grade informacijska ostrva, što rezultira djelomičnim, težim i skupljim uvođenjem novih tehnologija. Problem je i visina takvih ulaganja, jer su ulaganja u digitalizaciju opsežna, a cijena drastično pada samo s brojem korisnika. S druge strane tržište je malo, što dovodi do manje mogućnosti za rast i skaliranje poslovanja, neki poslovni modeli su čak i neisplativi u našoj situaciji.

Da li je papirno poslovanje i dalje najveće sidro digitalizacije?

Papir nije sidro, više je vrsta kočnice. Na polju digitalizacije poslovanja pobijeđeni smo pragmatizmom u mnogim područjima, počevši od nepragmatičnog zakonodavstva. Već 15 godina raspravljamo o tome što je pravno relevantan dokument, dok u životu e-poštu s pdf prilogom priznajemo kao relevantnu fakturu. Nema pravne sigurnosti bez ove vrste jasnoće – a bez obje je teško uvesti nove tehnologije.

Šta mislite kako će izgledati uredi u budućnosti – ako postoje?

Uredi će ostati jer će biti prostor socijalizacije. To više neće biti mali kokošinjci, već otvoreniji prostori koji će omogućiti bržu razmjenu informacija. Zaposlenik će zauzeti određeni radni sto u uredu nekoliko dana i ostatak vremena dijeliti s drugima. Uredi budućnosti će stoga biti nelinearni i “slobodniji”. Radno vrijeme će biti manje strogo ili kruto, napredni sistemi za video konferencije omogućit će hibridne sastanke sa sudionicima u stvarnom i virtualnom svijetu.

Pa hoće li većina ljudi raditi od kuće?

Mislim da hoće. Barem oni koji mogu. Trenutna situacija bit će s nama dugi niz godina i promijenit će percepciju rada. Stvari se neće vratiti na ranije naviknuto. Samo će proizvodna okruženja doživjeti nešto manje promjene u pogledu ljudskog rada.

Kako će se poslovna komunikacija i kontakti s kupcima promijeniti u budućnosti?

Sve će manje biti ličnog kontakta, ne samo zbog virusa i mjera, već uglavnom zato što će se svijet promijeniti. Avio kompanija više neće letjeti do svakog sela, a karte će koštati hiljadu umjesto sto eura. Prekogranični sastanci dugoročno će zamijeniti video konferencije, ali i teleprisutnost u obliku holograma. Očekujem pristupačna holografska rješenja (za kompanije) u roku od 5 do 10 godina.

Da li očekujete da se pojave neki novi poslovni modeli? Koji?

Novi poslovni modeli se neprestano primjenjuju. Svjedoci smo hiperkompetitivnog svijeta, većina inovacija dolazi kroz poslovne modele. Promjena u odnosu prema vlasništvu zamijenjenom najmom događa se u svim područjima. Očekujem veliki skok na polju virtualnih kompanija – formirat će se interesne skupine, koje će djelovati izvana kao veća kompanija, npr. pet dizajnera i malih poduzetnika predstavit će se kao agencija. Granice između kompanija će se izbrisati, saradnja će biti uspostavljena, pa čak i zadruge mogu biti oživljene. Mikro preduzeća će se morati reorganizirati, a zatim podijeliti vrijednost koju će stvoriti.

Hoće li mali moći konkurirati velikim u novom poslovnom okruženju?

Svakako, borba će se odvijati na intelektualnim frontovima, gdje će povezana mala poduzeća moći konkurirati korporacijama. Pojavit će se novi oblici franšize, koji će biti demokratičniji.

Koja vam je “lekcija” najviše ostala u sjećanju u prvom valu epidemije koronavirusa?

Iznad svega, nespremnost ljudi da promjene i forsiraju svoje vizije istine. Ali ovo je psihološki faktor – kada se vaš svijet sruši, pokušate učiniti nešto opipljivo u svojoj glavi. A budući da u društvu nemamo autoritete koje bismo mogli slušati – držimo se vlastitog ega i svega što iz njega dolazi.

Nažalost, mi se s tim stanovištem ne susrećemo tek popodne. Pa, dok su pojedinci u velikoj mjeri poricali novu stvarnost, kompanije su brzo shvatile da je to stvarno i pobrinule se za održivo poslovanje. Ekonomija je krenula u akciju – praćena brzom primjenom rješenja koja donose brze rezultate. Internet trgovine postavile su kompanije za mjesec dana, a prepreke koje su uvijek bile na putu u prošlosti ostale su u drugom planu. Čini se da je “korona” udar u stražnjicu, koji nam je trebao …

Hoće li kompanije biti pogođene činjenicom da su preko noći započele digitalno poslovanje?

Svakako će kompanije imati manje štete nego da nisu. Takvo razmišljanje ne postoji nigdje u svijetu. Samo Slovenci imaju neku bolesnu želju da sve urade ispravno i pošteno, super sigurno … Ali to nas sprečava u donošenju odluka. S ove strane, Covid-19 je čak dobrodošao, kompanije su se usredotočile na ono što su morale učiniti. “Korona” donosi milenijski proboj u razmišljanju – nepoznato nas više ne plaši, jer se ne možemo braniti. Ne možete regulirati svijet, ne možete predvidjeti sve moguće probleme, možete samo brzo reagirati na promjene. Ovo je značajka tehnološke revolucije – nikad ne znamo u kakav bazen uskačemo. Ali moramo uskočiti, pa kreirajte i popravite sisteme, optimizirajte ih.

Hoće li Evropa i dalje biti globalno konkurentna u budućnosti?

Hoće, a to je uglavnom zbog činjenice da će se više oslanjati na sebe. Predaja stvari eksternom menadžmentu u zaista udaljenim dijelovima svijeta nije uspjela. Dugi i krhki lanci stvar su prošlosti, niska cijena ne može opravdati sve probleme. To se sada računa kao dobar omjer cijene i kvalitete, gdje se jadranska regija čini prirodnim prostorom za tzv.  near shoring. Što više digitaliziramo, to će nam biti lakše uklopiti se u novu industrijalizaciju koja se događa u EU. Trenutno, kada Nijemci traže zamjenu za dobavljače u Kini, moramo biti aktivni. Ako smo pripravni, očekuje nas barem decenija ili dvije bolje budućnosti.